Categoriearchief: Opcenito

webshop 24/7

Dragi veleprodajni kupci/klijenti

U našoj ponudi imate i kupovinu rezanog cvijeća/lončanica direktno iz NL, ukoliko niste još naš veleprodajni kupac slobodno nas kontaktirajte da postanete. Veliki izbor kvalitetnog cvijeća dolazi na Vaša vrata 1xtjedno….

USKORO APP ZA ANDROID&IOS

Dahlia

                    Ovaj tjedan u središtu pozornosti:

                     Dahlia

                             Šarmantno osebujno

Polako ali sigurno, ove ljepotice vraćaju se u sezonu. Njihovi su oblici šarmantno osebujni kao što je Dahlia dolazi u pojedinačnim peteljkama(rezano) ili u lončanicama! Kad latice dođu do pune faze, svaka latica dodaje zavoju konačno sfernog stvaranja.

Dahlia je svestrani sezonski cvijet koji nudi veliki izbor u smislu boje, oblika i veličine. Svijetle boje ili meke dvoslojne uzorke, nije važno!  Dahlia će privući pažnju u bilo kojem aranžmanu sa svojim često hipnotičnim laticama s okruglim, izduženim ili valjanim oblicima.

Saznajte više o Dahliji, njezinom simbolizmu, podrijetlu, dostupnosti i još mnogo toga! Trenutno u našem Webshopu već možete naći neke iznenađujuće sorte u oba odjela, lončanice ili rezano! Pronađite svoje omiljene u našem Webshopu!

 dahlia 1

Uskrs

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.

Etimologija i nazivlje

Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.

Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.

Naziv Vazam (kajk. Vuzem) osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju – Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

Germanski nazivi – engl. Easter i njem. Ostern vuku etimologiju od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetnog ekvinocija.

Ikona uskrsnuća Isusa Krista iz ruske pravoslavne crkve, 16. stoljeće

Crkveni običaji – Zapadno kršćanstvo

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.

Slavlje vazmene noći raspoređeno je na sljedeće dijelove:

  • Služba svjetla
Ova je služba svečani početak vazmenog bdjenja. Prvo se blagoslivlja sveta vatra kojom se pali uskrsna svijeća, simbol uskrsnulog Isusa, te zajednica svečano pali vlastite svijeće i okuplja se. Nakon toga slijedi vazmeni hvalospjev kojim se poziva na uskrsno veselje:

Nek usklikne sad nebesko mnoštvo anđela,
nek uskliknu službenici Božji
i za tolikog Kralja neka jekne trublja spasenja!

Nek se raduje i zemlja tolikim obasjana bljeskom,
i rasvijetljena sjajem vječnoga kralja neka osjeti
da je nestalo po čitavom svijetu mraka!
nek se veseli i majka Crkva urešena bljeskom tolikog svjetla
i silnim poklicima naroda nek odjekne ova dvorana!

Ovo je noć koja svjetlošću stupa
rasprši tmine grijeha.
Ovo je noć koja danas po svem svijetu one što u Krista vjeruju
o tmina grijeha i od opačina otima,
vraća milosti i pridružuje svetosti.
Ovo je noć u kojoj je Krist raskinuo okove smrti
i kao pobjednik od mrtvih ustao.

  • Služba riječi
  • Krsna i potvrdna služba
  • Euharistijska služba

Uskrs je važan iz mnogo razloga: 1) Isus je održao obećanje da će ustati od mrtvih, kako bismo mogli vjerovati da će ispuniti i ostala obećanja, 2) Uskrsnuće daje sigurnost, da će vladar Božjeg vječnog kraljevstva biti živi Krist, 3) Kristovo uskrsnuće daje nam nadu, da ćemo i mi uskrsnuti, 4) Božja sila koja je vratila Krista iz mrtvih dostupna nam je, da bi vratila moralno i duhovno mrtve u život tako, da se možemo mijenjati i rasti (1 Kor 15,12-19), 5) Uskrsnuće daje značenje svjedočanstvu koje Crkva ima pred svijetom. Ne govori se samo o lekcijama iz života dobroga učitelja, već Crkva objavljuje i stvarnost uskrsnuća Isusa Krista.[1]

Hrvatska tradicija – Pisanice

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pisanica

Pisanica obojana pomoću crvenog luka i voska

Pisanica ukrašene otiscima bilja

Pisanica ukrašene slamom

U hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojanje jaja, takozvanih pisanica (od ie. korijena *pis- = crtati, šarati; pisanice = šarenice). Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su si ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva goluba) ili porukama (ovo se jaje za poljubac dajeMeđimurje), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u Podravini svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u Dubrovniku bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa. Najčešće je bojanje jaja pomoću ljuske crvenog luka, a rjeđe od cikle, korijena broča ili crvenog radiča da bi se dobila crvena boja. Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.

Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.

Običaji

U sjevernozapadnoj Hrvatskoj često se pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dvaju kamenova. Prije se vatra palila i tako da je svećenik potpaljivao tzv. gubu koja raste na drveću i panjevima ili se pak palila trenjem dvaju drveta čime bi nastala sveta ili živa vatra. Nakon paljenja vatre i blagoslova, muškarci su palili svoj komad drveta i nosili blagoslovljenu vatru kućama, a ostatak bi vjernika ušao u crkvu. Tako bi paljenjem svete vatre u domovima bio prisutan i sam Bog.

U nekim hrvatskim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu (negdje i na Cvjetnicu) cvijećem (često ljubicama) i biljem. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano bdjenje. Na sam Uskrs tradicionalno se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje.

Dan Žena nekada i danas

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena)

obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

DAN ŽENA DANAS

Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.

Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije.

 

Sv. Valentin

SV. VALENTIN

Postoje razne teorije o Valentinovom, no najpoznatija potječe iz Rima, dok je kršćanstvo bilo u začecima. Tadašnji car Klaudije Gotski zabranio je svojim vojnicima da se žene jer je smatrao da se neće predano boriti u pohodima.

Svi svećenici poštovali su carevu odluku, osim Valentina koji je jedini vršio obred vjenčanja. Valentin je bio je svećenik i mučenik koji je živio u 3. stoljeću. Kada se za to saznalo, car ga je bacio u tamnicu i dao pogubiti odrubivši mu glavu 14. veljače. Pogubljen je 269. godine nakon čega ga je narod ubrzo proglasio svecem.

Papa Julije 1. u 4. stoljeću nad njegovim je grobom podigao baziliku, te se od tada počeo štovati medu kršćanima. Od 15. stoljeća narod ga slavi kao zaštitnika zaljubljenih.

Druge teorije o porijeklu Dana zaljubljenih govore da se mogu pronaći teze da potječe od nekih poganskih obreda, dok druge govore kako se u srednjovjekovnim vremenima vjerovalo da se ptice počinju pariti 14. veljače, pa otuda običaj slanja čestitki za Valentinovo.

Evo što su o ljubavi rekle neke ikone svjetske povijesti:

Ljubav je igra koja se može igrati u dvoje tako da oboje pobjede. (Eva Gabor)

Bježite li od ljubavi, život će vam pobjeći. (Oprah Winfrey)

Dodirom ljubavi, svatko postaje pjesnik. (Platon)

Ljubav, ljubav, to je duša genija. (Wolfgang Amadeus Mozart)

Mudra djevojka ljubi, ali ne voli, sluša, ali ne vjeruje, odlazi prije nego što je ostave. (Marilyn Monroe)

Istinska ljubav vrijedna je svake žrtve. (Madonna)

Više se voli ono što se teže dobije. (Aristotel)

Nezrela ljubav kaže: volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: trebam te jer te volim. (Erich Fromm)

Ljubav je prije svega osluškivanje u šutnji. (Antoine de Saint-Exupery)

Ako ljubiš, nitko ti ne može ništa. (Cezar)

 

TREBATE LI POMOĆ U ODRŽAVANJU POČIVALIŠTA VAŠIH NAJMILIJIH

Trebate li pomoć u održavanju počivališta Vaših najmilijih?

GabiFlores s puno predanosti i brižnosti uređuje i održava grobove na lokacijama primorsko goranske županije naročito otoka Krka onda kad Vi niste u mogućnosti. Očistiti i urediti grob, ukrasiti ga cvijećem, zapaliti svijeću tijekom godine ili u posebnim prilikama – učinit ćemo sve što je potrebno kako biste imali osjećaj da ste to učinili sami. Osmislili smo raznolike ponude usluga u nadi da će odgovarati Vašim zahtjevima, a kako biste bili sigurni u kvalitetu usluge po obavljenom poslu poslati ćemo Vam izvještaj s fotografijama. Imate li bilo kakvo pitanje ili upit, slobodno nas kontaktirajte – cilj nam je opravdati Vaše povjerenje!

Akcije i popusti

Poštovani kupci,

Organizirali smo akcije za Vas u mjesecu siječanj i veljača, svakako nas posjetite u našim prodajnim mjestima i  ako već niste zatražite Vašu karticu vjernosti,  koja Vam omogućuje extra popuste na naš asortiman.

Vaš GabiFlores.

Zadržite božićne zvijezde (lat. Euphorbia pulcherrima) i nakon Božića

Uz božićno drvce i božićna je zvijezda gotovo neizostavan blagdanski ukras u našim domovima. Iako u svom staništu, a porijeklom je iz suptropskog dijela Meksika i središnje Amerike, naraste i do tri metra visine, kultivirane biljke koji se kod nas mogu nabaviti ne narastu više od 45 cm i prilagođeni su uzgoju u stanovima i kućama. Njezini prekrasni listovi, za koje mnogi pogrešno misle da su cvjetovi, mogu biti crveni, bijeli i ružičasti. Iako raskošna i lijepa, mnogima koji je nabavljaju baš u vrijeme blagdana često vrlo brzo uvene. Kako je njegovati i održavati? Na žalost, mali broj ljudi zna pravilno uzgajati božićnu zvijezdu, pa zato većina biljaka završi u smeću.

Kupili ste predivnu biljku božićnu zvijezdu, a sada vam se već čini kao da je na izmaku snaga. Lišće joj neprestano žuti i otpada, kao i svake godine, a vi ne znate što možete učiniti kako biste ju održali na životu? Kao prvo, božićna zvijezda voli toplinu i svjetlost (ne previše direktne svjetlosti), zato ako vam stoji u mračnom i hladnijem prostoru ili na propuhu, definitivno je osuđena na propast. Također, ne voli mjesta s toplim strujanjem zraka iz različitih klima uređaja. Najbolje joj odgovara temperatura između 20ºC i 25ºC. Tijekom tjedna rotirajte lončić, tako da sa svih strana dobije ujednačenu količinu svjetla. Također, ne smije se preintenzivno zalijevati, odnosno u lončiću ne smije ostajati voda, jer će naštetiti korijenu koji je sklon truljenju. Bolje ju je češće zalijevati, ali u malim količinama, nego jednom na tjedan obilno.

Proljeće božićne zvijezde

  Cvatnja biljke traje tako dugo dok ona na sebi ima crveno lišće, a nakon cvatnje, biljku treba orezati (u ožujku ili travnju), odnosno stabljike skratiti na kojih 10-ak centimetara visine. Nakon što ste ju orezali, biljku nemojte zalijevati mjesec dana. I dalje treba ostati na sobnoj temperaturi, na svjetlom mjestu. Kada noći zatople iznad 12ºC možete ju držati i na balkonu ili terasi.

Ljeto božićne zvijezde

  Ako je potrebno, biljku presadite tijekom lipnja ili srpnja. I to na način da staru zemlju s korijenom presadite u novi kompost. Korijenje je prilično krhko, zato je potrebno pažljivo presađivanje. Nakon što je biljka presađena, ostavite ju dva dana u sjenovitom prostoru bez zalijevanja, kako bi se korijen raširio na novi dio komposta. Nakon toga biljku zalijte i ponovno ju stavite na svjetlo i toplo mjesto. Nemojte nikako zaboraviti redovito, ali ne pretjerano zalijevanje, tako da zemlja bude uvijek lagano vlažna. Možete ju redovito i dohranjivati s formulom za sobne biljke koje cvatu i to svaka dva tjedna, tako dugo dok biljka ponovno ne počne dobivati crvene listove, odnosno dok ne počne “cvasti”. Tada prestanite sa dohranjivanjem, samo nastavite sa zalijevanjem.

Jesen božićne zvijezde

   Ako ste mislili do sada da je ova biljka pomalo neobična, na jesen tek nastupa najzanimljiviji i najčudniji dio. Naime, kako bi procvala, biljci je potrebno 10 sati svjetla i 14 sati mraka. Zbog toga se od početka listopada ova biljka stavlja u mračan prostor bez bilo kakvog pravog ili umjetnog dovoda svjetlosti. Biljka treba biti prekrivena od ranog poslijepodneva do kasnog jutra.

Samo u takvim uvjetima bez tračka svjetlosti će razviti predivne crvene listove u kojima ćete uživati za slijedeći Božić.

BOŽIĆNA PŠENICA I NARODNA VJEROVANJA

Tradicija je da se božićna pšenica sije 13.prosinca po Gregorijanskom kalendaru na Sv.Luciju ili 19.prosinca po Julijanskom kalendaru na Sv.Nikolu (ako niste posijali, krajnje je vrijeme da to učinite).

Vjerovanja vezana uz oči i svjetlo – tako je na Luciju bilo zabranjeno presti, tkati i šivati. U Slavoniji bi djevojka na tanjuriću unosila žeravicu u kuću, te predviđala o vrijednosti svog ručnog rada u nadolazećoj godini – ako žeravica nije pala s tanjurića, bio je to dobar znak. Ta vjerovanja vezana uz svjetlo ili žar vuku svoj korijen u samoj etimologiji imena Lucija, što na latinskom znači svjetlo, svijetliti.
No, uz sv. Luciju ipak je najznačajniji običaj različitih predviđanja. Tako se po 12 dana između Lucije i Božića, ili po 12 kriški posoljenog luka predviđalo vrijeme za svih 12 mjeseci u nadolazećoj godini.
Meni osobno je najzanimljiviji običaj koji je najčešći u slavonskim selima kada djevojke na 11 papirića napišu imena potencijalnih ženika a jedan ostave prazan, zatim zgužvaju papiriće i svaki dan zapale po jedan ne znajući čije se ime nalazi na njemu. Na Božić odmotaju preostali papirić pa znaju ime ženika ili da se neće udati ukoliko im je ostao onaj prazni papirić
U nekim dijelovima Dalmacije djeca se na blagdan sv. Lucije darivaju slatkišima umjesto na Sv. Nikolu!
U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske kao i nekim dijelovima Slavonije u ruralnim se sredinama zadržalo vjerovanje (gatanje) da onaj tko na dan sv. Lucije  počne praviti stolčić, pa ga svaki dan izradi toliko da bude gotov na Badnjak, a onda o ponoćki u crkvi stane na njega i okrene se prema vjernicima može jasno vidjeti vještice među nazočnim ženama (samo prenosim što su mi stariji naraštaji pripovijedali)
U mjestima istoćne Slavonije žene bi svaki dan od sv. Lucije do Badnjaka uzimale po jedan iver, a na badnjak bi svih dvanaest ivera stavljale kao prižaru (podpalu) pred tablu krušne peći, kako bi kruh za Badnjak i Božić ispao rumen i lijep.
Bez obzira na to u što vjerovali i kojem se običaju piklanjali, ne zaboravite posijati svoju božićnu pšenicu, čuvajte ju i pazite kako bi narasla što veća, zelenija i ljepša. U skladu s tim želim vam i sretnu i uspješnu Novu godinu i puno zabave u ovo blagdansko vrijeme.

Ja sam ove godine radila malo kreativniju pšenicu, a da bi vaš dom za vrijeme Božića krasio ovako sladak i kreativan ježić od pšenice, potrebno vam je:

piljevina,

najlon čarapa – hulahopka

 gumbi za oči i njušku,

pšenica.

jež I

Kreativna božićna pšenica – jež
Najlon čarapu navucite preko veće čaše i napunite je piljevinom. Veličinu ježa odaberite sami. Pažljivo na jednu stranu, koja će predstavljati leđa od božićnog ježa, stavite pšenicu. Najlon čarapu zatim dobro zategnite i na dno podvežite čvorić, možete čak i nogice oblikovati od piljevine. Nogice se prave tako što uhvatite malo piljevine, formirate krug i podvežete ga koncem. Bilo bi dobro da vam neko pomogne, jer se pšenica ne bi trebala rasuti sa strane ili napred. Uključite svoju djecu u ovaj kreativni rad. Kada sve ovo uspete, rukom napravite oblik njuškice koja treba biti malo u špic. Nekoliko dana (2-3) je potrebno leđa ježa držati u vodi, na toj strani gdje se nalazi pšenica, da bi se piljevina natopila vodom i da bi pšenica proklijala. Pazite da božićnom ježu ne pokvasite ostale dijelove tijela. Kada krene da klija, jednostavno samo održavajte vlažnost i pšenica će biti predivna. Na kraju vašem kreativnom božićnom ježu dodajte oči i nos od dugmića, gline ili čak kupljene samoljepljive, a u krajnjem slučaju možete ih nacrtati crnim debelim flomasterom.