BOŽIĆNA PŠENICA I NARODNA VJEROVANJA

Tradicija je da se božićna pšenica sije 13.prosinca po Gregorijanskom kalendaru na Sv.Luciju ili 19.prosinca po Julijanskom kalendaru na Sv.Nikolu (ako niste posijali, krajnje je vrijeme da to učinite).

Vjerovanja vezana uz oči i svjetlo – tako je na Luciju bilo zabranjeno presti, tkati i šivati. U Slavoniji bi djevojka na tanjuriću unosila žeravicu u kuću, te predviđala o vrijednosti svog ručnog rada u nadolazećoj godini – ako žeravica nije pala s tanjurića, bio je to dobar znak. Ta vjerovanja vezana uz svjetlo ili žar vuku svoj korijen u samoj etimologiji imena Lucija, što na latinskom znači svjetlo, svijetliti.
No, uz sv. Luciju ipak je najznačajniji običaj različitih predviđanja. Tako se po 12 dana između Lucije i Božića, ili po 12 kriški posoljenog luka predviđalo vrijeme za svih 12 mjeseci u nadolazećoj godini.
Meni osobno je najzanimljiviji običaj koji je najčešći u slavonskim selima kada djevojke na 11 papirića napišu imena potencijalnih ženika a jedan ostave prazan, zatim zgužvaju papiriće i svaki dan zapale po jedan ne znajući čije se ime nalazi na njemu. Na Božić odmotaju preostali papirić pa znaju ime ženika ili da se neće udati ukoliko im je ostao onaj prazni papirić
U nekim dijelovima Dalmacije djeca se na blagdan sv. Lucije darivaju slatkišima umjesto na Sv. Nikolu!
U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske kao i nekim dijelovima Slavonije u ruralnim se sredinama zadržalo vjerovanje (gatanje) da onaj tko na dan sv. Lucije  počne praviti stolčić, pa ga svaki dan izradi toliko da bude gotov na Badnjak, a onda o ponoćki u crkvi stane na njega i okrene se prema vjernicima može jasno vidjeti vještice među nazočnim ženama (samo prenosim što su mi stariji naraštaji pripovijedali)
U mjestima istoćne Slavonije žene bi svaki dan od sv. Lucije do Badnjaka uzimale po jedan iver, a na badnjak bi svih dvanaest ivera stavljale kao prižaru (podpalu) pred tablu krušne peći, kako bi kruh za Badnjak i Božić ispao rumen i lijep.
Bez obzira na to u što vjerovali i kojem se običaju piklanjali, ne zaboravite posijati svoju božićnu pšenicu, čuvajte ju i pazite kako bi narasla što veća, zelenija i ljepša. U skladu s tim želim vam i sretnu i uspješnu Novu godinu i puno zabave u ovo blagdansko vrijeme.

Ja sam ove godine radila malo kreativniju pšenicu, a da bi vaš dom za vrijeme Božića krasio ovako sladak i kreativan ježić od pšenice, potrebno vam je:

piljevina,

najlon čarapa – hulahopka

 gumbi za oči i njušku,

pšenica.

jež I

Kreativna božićna pšenica – jež
Najlon čarapu navucite preko veće čaše i napunite je piljevinom. Veličinu ježa odaberite sami. Pažljivo na jednu stranu, koja će predstavljati leđa od božićnog ježa, stavite pšenicu. Najlon čarapu zatim dobro zategnite i na dno podvežite čvorić, možete čak i nogice oblikovati od piljevine. Nogice se prave tako što uhvatite malo piljevine, formirate krug i podvežete ga koncem. Bilo bi dobro da vam neko pomogne, jer se pšenica ne bi trebala rasuti sa strane ili napred. Uključite svoju djecu u ovaj kreativni rad. Kada sve ovo uspete, rukom napravite oblik njuškice koja treba biti malo u špic. Nekoliko dana (2-3) je potrebno leđa ježa držati u vodi, na toj strani gdje se nalazi pšenica, da bi se piljevina natopila vodom i da bi pšenica proklijala. Pazite da božićnom ježu ne pokvasite ostale dijelove tijela. Kada krene da klija, jednostavno samo održavajte vlažnost i pšenica će biti predivna. Na kraju vašem kreativnom božićnom ježu dodajte oči i nos od dugmića, gline ili čak kupljene samoljepljive, a u krajnjem slučaju možete ih nacrtati crnim debelim flomasterom.