BOŽIĆNA PŠENICA I NARODNA VJEROVANJA

Tradicija je da se božićna pšenica sije 13.prosinca po Gregorijanskom kalendaru na Sv.Luciju ili 19.prosinca po Julijanskom kalendaru na Sv.Nikolu (ako niste posijali, krajnje je vrijeme da to učinite).

Vjerovanja vezana uz oči i svjetlo – tako je na Luciju bilo zabranjeno presti, tkati i šivati. U Slavoniji bi djevojka na tanjuriću unosila žeravicu u kuću, te predviđala o vrijednosti svog ručnog rada u nadolazećoj godini – ako žeravica nije pala s tanjurića, bio je to dobar znak. Ta vjerovanja vezana uz svjetlo ili žar vuku svoj korijen u samoj etimologiji imena Lucija, što na latinskom znači svjetlo, svijetliti.
No, uz sv. Luciju ipak je najznačajniji običaj različitih predviđanja. Tako se po 12 dana između Lucije i Božića, ili po 12 kriški posoljenog luka predviđalo vrijeme za svih 12 mjeseci u nadolazećoj godini.
Meni osobno je najzanimljiviji običaj koji je najčešći u slavonskim selima kada djevojke na 11 papirića napišu imena potencijalnih ženika a jedan ostave prazan, zatim zgužvaju papiriće i svaki dan zapale po jedan ne znajući čije se ime nalazi na njemu. Na Božić odmotaju preostali papirić pa znaju ime ženika ili da se neće udati ukoliko im je ostao onaj prazni papirić
U nekim dijelovima Dalmacije djeca se na blagdan sv. Lucije darivaju slatkišima umjesto na Sv. Nikolu!
U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske kao i nekim dijelovima Slavonije u ruralnim se sredinama zadržalo vjerovanje (gatanje) da onaj tko na dan sv. Lucije  počne praviti stolčić, pa ga svaki dan izradi toliko da bude gotov na Badnjak, a onda o ponoćki u crkvi stane na njega i okrene se prema vjernicima može jasno vidjeti vještice među nazočnim ženama (samo prenosim što su mi stariji naraštaji pripovijedali)
U mjestima istoćne Slavonije žene bi svaki dan od sv. Lucije do Badnjaka uzimale po jedan iver, a na badnjak bi svih dvanaest ivera stavljale kao prižaru (podpalu) pred tablu krušne peći, kako bi kruh za Badnjak i Božić ispao rumen i lijep.
Bez obzira na to u što vjerovali i kojem se običaju piklanjali, ne zaboravite posijati svoju božićnu pšenicu, čuvajte ju i pazite kako bi narasla što veća, zelenija i ljepša. U skladu s tim želim vam i sretnu i uspješnu Novu godinu i puno zabave u ovo blagdansko vrijeme.

Ja sam ove godine radila malo kreativniju pšenicu, a da bi vaš dom za vrijeme Božića krasio ovako sladak i kreativan ježić od pšenice, potrebno vam je:

piljevina,

najlon čarapa – hulahopka

 gumbi za oči i njušku,

pšenica.

jež I

Kreativna božićna pšenica – jež
Najlon čarapu navucite preko veće čaše i napunite je piljevinom. Veličinu ježa odaberite sami. Pažljivo na jednu stranu, koja će predstavljati leđa od božićnog ježa, stavite pšenicu. Najlon čarapu zatim dobro zategnite i na dno podvežite čvorić, možete čak i nogice oblikovati od piljevine. Nogice se prave tako što uhvatite malo piljevine, formirate krug i podvežete ga koncem. Bilo bi dobro da vam neko pomogne, jer se pšenica ne bi trebala rasuti sa strane ili napred. Uključite svoju djecu u ovaj kreativni rad. Kada sve ovo uspete, rukom napravite oblik njuškice koja treba biti malo u špic. Nekoliko dana (2-3) je potrebno leđa ježa držati u vodi, na toj strani gdje se nalazi pšenica, da bi se piljevina natopila vodom i da bi pšenica proklijala. Pazite da božićnom ježu ne pokvasite ostale dijelove tijela. Kada krene da klija, jednostavno samo održavajte vlažnost i pšenica će biti predivna. Na kraju vašem kreativnom božićnom ježu dodajte oči i nos od dugmića, gline ili čak kupljene samoljepljive, a u krajnjem slučaju možete ih nacrtati crnim debelim flomasterom.

Čuvarkuća lat.Semprevivum

Otpornost čuvarkuće najbolje opisuje njeno latinsko ime Sempervivum, što u prijevodu znači “uvijek živuća”. To je višegodišnja biljka iz porodice tustikovki, poznata i pod nazivima cmilić, možek, netres, pod silu živ, treset, uhovnik, ušna, vazdaživ i žednjak. Karakteriziraju je debeli mesnati listovi puni vode te cvjetovi zvjezdastog oblika. Čuvarkuća raste od Maroka do Irana, kroz planine Pirinejskog poluotoka, Alpa, Karpata, Balkana, Turske i Kavkaza. Na našim područjima češće služi kao ukrasna nego ljekovita biljka. Neki od vas možda je se sjećaju i kao biljku s kojom su vam u djetinjstvu liječili uhobolju.

Uzgoj čuvarkuće

Čuvarkuću je lako uzgojiti iz njenih podanaka. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u teglama ili na otvorenom. Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Kamo god da je posadite nećete pogriješiti. Imat ćete lijep ukras, a uz to i lijek nadohvat ruke. Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posljedica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uvjetima. Bere se od ožujka do listopada, a ako je u tegli onda i tijekom čitave godine. Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati čuvarkuću.

Sastav i ljekovito djelovanje čuvarkuće

Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, kalcijev malat, mravlju i jabučnu kiselinu. Moderna su istraživanja potvrdila da posjeduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljikohidrate. U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava. Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja.

Najbolji prirodni lijek za uhobolju

Čuvarkuća je stari narodni lijek za uhobolju, oštećenja bubnjića i gubitak sluha. Njen sok rastvara višak skrućene smole (cerumena) u uhu i općenito smanjuje bol. Mnogi su se uvjerili da djeluje bolje nego kapi iz ljekarne, a čak je i neki pedijatri preporučuju za djecu. Da bi se njome liječili dovoljno je istisnuti 2 do 3 ml soka iz lista, ukapati u uho, malo odležati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri van iz uha.

Lijek za kožne bolesti i rane

Čuvarkuća ima slično djelovanje aloe veri, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba. Ova se biljka smatra jednim od najsigurnijih lijekova za širok spektar kožnih bolesti. Zbog antiupalnih i antiseptičkih svojstava služi i kao odlična prva pomoć kod opekotina, uboda i ugriza, jer pruža brzo olakšanje i smirenje.

Čuvarkućom možete tretirati:

crveni vjetar (erysipelas)
kurje oči
pjegice
rane i čireve
herpes zoster
upale oka i uha
zloćudne kožne bolesti
tvrdu kožu na tabanima
opekotine, ubode i ugrize
Problematično mjesto jednostavno premažite sokom čuvarkuće ili stavite oblog od prerezanog lista.

Sok čuvarkuće

Sok čuvarkuće sadrži polisaharide i antibakterijske spojeve koji se učinkovito bore protiv bakterija. Pomaže i kod živčanih smetnji, strahova i padavice, te protiv crijevnih parazita. Može se piti ili grgljati u slučaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla. Preporučuje se kod zloćudnog tumora maternice i usne šupljine. Pijte tri žličice soka na dan ili pojedite nekoliko listova ove biljke.

Čuvarkuća u medu

Ova smjesa uspješno liječi miome i ciste na maternici te probleme sa štitnjačom. Djeluje detoksikacijski te se preporučuje nakon neumjerenosti u jelu i piću. Pomiješana s vrućom vodom, smjesa čuvarkuće i meda snizuje temperaturu. Sameljite 750 g listova čuvarkuće i pomiješajte ih s kilogramom meda. Uzimajte jednu žlicu ujutro natašte i tijekom dana jednu do dvije žlice.

Čaj od čuvarkuće

Čaj od čuvarkuće izvrstan je kod obilnih menstruacija, menstrualnih grčeva i čireva. Kuhajte 10 g svježe ili 12 g osušene čuvarkuće 15 minuta u 250 ml vode. Procijedite i pustite da se ohladi. Ujutro natašte popije šalicu čaja, a nakon toga svaki sat po jednu žlicu čaja.

22.svibanj Međunarodni dan bioraznolikosti

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kad je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Za zemlju relativno male površine to je značajan broj. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.

„Vrste danas izumiru 1000 puta brže nego što bi u prirodnim uvjetima, odnosno bez utjecaja čovjeka. U vremenu kada svijet upozorava na zabrinjavajuću ugroženost bioraznolikosti, iznimno bogatstvo bioraznolikosti Hrvatske predstavlja veliko priznanje, ali i izazov kako ostvariti kvalitetan i održiv suživot s prirodom, kao i obavezu koju imamo prema generacijama koje dolaze. Samo stabilni ekosustavi mogu odgovoriti na promjene u okolišu, oduprijeti se negativnim utjecajima i biti preduvjet za održiv razvoj.“– izjavio je ministar Zmajlović povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj.
(izvor: Ministarstvo zaštite prirode i okoliša Hrvatske)

Prirodno i jeftino protiv mravi (lat.Formicidae) u kući

Ubrajate li se među one koji u obrani od kukaca, buba i razne gamadi, kemijskim sredstvima pribjegavaju tek kada ništa drugo ne pomaže, ovi osnovni koraci pomoći će vam u održavanju prostora.Prisutnost mravi ne uvjetuje nečistoću u domu i to je vrlo važno znati. Mravi dolaze i zadržavaju se na mjestima gdje ima hrane. U borbi s dosadnim ‘društvom’ pomažu prirodna i jeftina sredstva čiji će miris i sastav potjerati i spriječiti razmnožavanje i naseljavanje.

Temeljito počistite sve prostorije u kući

Prvi korak u borbi sa sitnim nametnicima je temeljito čišćenje svih površina na kojima se ‘društvo’ okuplja. Najbolje je to učiniti sa uobičajenim sredstvom za čišćenje i vodom. Ne zaboravite na police i kuteve u smočnici na kojima su ostaci hrane mamac za mrave.
“Intenzivan miris cimeta potjerat će mrave, a iz najdubljih skrovišta malo dječjeg pudera natjerat će ih na bijeg”.

Kreda i dječji puder

Komadiće krede usitnite i posipajte po pukotinama uz rubove zida – omiljenim skrovištima mravi. Isto možete učiniti pomoću dječjeg pudera koji jednako učinkovito tjera mrave.

Cimet u prahu

Staze po kojima se mravi kreću pospite obilno cimetom, kroz par sati kolone bi trebale napustiti kuću. Naime mravi ne podnose intenzivan miris cimeta. Mnogim ljudima je miris cimeta omiljen,jer podsjeća na miris kolača,ili djetinstvo po bakinoj kuhinji,tako da ćete dobiti i prirodni osvježivać prostora po omiljenom mirisu.

Kuhinjska sol

Par žlica kuhinjske soli pomiješajte s kipućom vodom i kada se ohladi prelijte u raspršivač. Mjesta okupljanja mravi, posebice ulazna vrata i prozore poprskajte i ostavite da se posuše, slana površina spriječit će mrave od ulaska u kuću.

Bijeli ocat

Najpoznatije prirodno sredstvo za istjerivanje mrava je bijeli ocat, koristite ga pomoću raspršivača na način da u bocu s raspršivačem ulijete jednaku količinu bijelog octa i vode. Poprskajte mjesta na kojima ste primijetili mrave koji ne podnose miris octene tekućine. Radne površine prebrišite s krpom namočenom u mješavini bijelog octa i vode te pustite da ishlapi, ocat je bezopasan što uvelike olakšava zaštitu površina na kojima obično ostavljamo hranu.

Krajnje je vrijeme za biljne ljepotice

CVIJEĆE
Za sve ljetne cvjetnice koje želite vidjeti u svom vrtu krajnje je vrijeme da nabavite već sada i što prije ih posadite ili posijete. Isto tako, ukoliko niste skinuli ocvat od prošle godine sada je zaista krajnje vrijeme. Primjerice oleander (Nerium oleander) ili hortenzije (Hydrangea macrophylla) možete ih još uvijek orezati. Hortenzije tako da ih, u pravilu, porežete do razine tla ili na 3-5cm, no kako je ova godina nešto toplija možete samo skinuti ocvat kako bi ste i ove godine što duže uživali u cvatu. Oleanderu samo skinite ocvat da lakše podnese ljeto.
Čirani, (Pelargonium zonale) možete naći u našim cvjećarnama i to u crvenoj boji, roza ili ružičasti te bijeli, a ako želite ukrasiti ograde vaših terasa ili prozore obavezno potražite pelargonije. Zasadite ih u duguljaste žardinjere kupite i dodatne nosače za prozore ili ograde.
Također imamo petuniju i fuksiju najprikladnije biljke za prozorske i balikonske sanduke, a vrlo su lijepe i zahvalne i za gredice u vrtu. Svojim lijepim cvatovima živih boja, od ljubičasto-crvene preko svih tonova crvene i ružičaste s jednostavnim ili dvostrukim cvjetovima, ta otporna, jeftina i zahvalna biljka trebala bi biti ukras svakog doma.
Za vrt je nezaobilazana Vodenika (Impatiens) voli vlažno, sjenovito, humusom bogato tlo. Osjetljiva je na nedostatak vlage pa nestašica može uzrokovati opadanje listova i cvjetnih pupova. Osim za uređenje vrtnih gredica i gredica na javnim površinama, vodenika se koristi i kao biljka za prozorske sandučiće.
Tamjan (Bosvellia) bolje uspijeva ukoliko se uzgaja unutra, ali ukoliko želite da ga baš u vrtu imate treba naći što rastresitiju zemlju i što sunčanije mjesto da ga posadite. Ali ako ste se odlučili za sadnju biljke u vrtu izaberite mjesto koje je najzaštićeniji od vjetra.

POVRĆE:
Krajnje vrijeme je i za sadnje rajčica, paprika, salate i brokula. Kako bi uvijek imali pri ruci svježe začine u kuhinji, možete posijati mrkvu, peršin, bosiljak, kopar, mažuran i druge na prozorskoj dasci, a u vrtu negdje uz rub, špinat,blitvu, salatu, poriluk, ciklu, repu, cvjetaču, radič…
Održavajte tlo vlažnim i odstranjujte korov, najbolje ručno, plijevljenjem. Ako je potrebno, razrijedite mlade sadnice, koje ste već prije posadili.

Ljudski resursi

U stalnoj želji za širenjem postojećeg poslovanja i napredovanja u istom imamo potrebu za radnom snagom. Ukoliko se vidite u svijetu cvijeća i volite isto svakako nam pošaljite svoj CV na našu e-mail adresu gabiflores.ri@gmail.com

GabiFlores.

Info

Poštovani,

Trenutno smo u fazi izrade i ažuriranja naših stranica za koje očekujemo kroz kratko vrijeme da budu gotove.

Ovim putem Vam se zahvaljujemo na strpljenju.

GabiFlores

MORE THAN FLOWERS